Pitanja i odgovori

Zasto srebro (tamni) crni ?

Hemijska osobina srebra je da u prisustvu sumpora i njegovih jedinjenja dobija tamnu patinu. To je osobina koja je fizička i nepromenjiva, odnosno ne može se sprečiti ali se može svesti na najmanju moguću meru, na više načina.

Šta učiniti da srebro ne tamni ?

Stvaranje patine na srebru ( tamnjenje) je najizraženije prilikom intenzivnog znojenja i upotrebom krema i različitih kozmetičkih preparata koje su na bazi sumpora. Ukoliko ovo ne možemo da izbegnemo skidanjem nakita najpoželjnije je odmah oprati nakit u toploj vodi sa običnim deterdžentom za pranje posuđa i obrisati mekom krpom ili papirnim ubrusom. Rodinirano srebro. Ovaj žargon se odnosi na srebrni nakit koji je presvučen rodijumom, odnosno galvanski nanesenim metalom iz grupe platinskih metala, koji su otporni na većinu kiselina i hemijskih jedinjenja tj.inertni. To je fizička prepreka da agensi dođu u direktan dodir sa srebrom i time izazovu nepoželjan efekat odnosno tamnjenje srebra. Često se dešava da se prilikom nošenja nakita površinski sloj izgrebe odnosno izguli pa na tim mestima dolazi do promene boje vašeg nakita. To može da se sanira ponovnim nanošenjem rodijuma ali često u praksi je postupak skuplji nego što vredi nakit.

Šta je štras ?

Štras je imitacija dragog kamena odnosno staklo u koje je prilikom proizvodnje ubačen deo olova, i sa zadnje strane premazan reflektujućim slojem materijala. Štras je zalepljen za srebrni nakit i taj nakit je jeftiniji prilikom proizvodnje samim tim i prilikom vaše kupovine. Nažalost loša posledica toga je da ukoliko štras nije dobro zalepljen u kontaktu sa vodom, ista prolazi ispod kamena i odlepljuje ga, ili dolazi do oksidacije reflektujućeg sloja, odnosno nepoželjno plavičasto zelene boje koji menja izgled Vašeg nakita. Takođe popravka takvog nakita je moguća kod vašeg zlatara ali prvo upitajte za cenu intervencije jer se često ne isplati u odnosu na cenu istog nakita.

Cena zlata ?

Ljudi često dolaze u nedoumicu zašto je cena zlata različita od zlatare do zlatare kako lomljenog tako i gotovog nakita kao i što oscilira u različitim vremenskim periodima.Cena zlata se prvenstveno formira u odnosu na londonsku berzu koja je važeća u celom svetu. U zadnjih nekoliko godina, zbog svetske ekonomske krize, mnogi investitori su svoj kapital pretvorili u zlato, pa je samim tim njegova cena drastično skočila. Smirivanjem ekonomskog tržišta investitori napuštaju zlato i okreću se primamljivim ulaganjima.Kod otkupljivača cena zavisi da li su oni obični preprodavci ili su zlatari koji će uvek dati najpovoljniju cenu pošto im je to zlato potrebno za proizvodnju nakita a ne za dalju preprodaju. Cena gotovog nakita se formira u odnosu na cenu sirovine i troškova proizvodnje nakita (da li je model stariji ili noviji ) kao i od mesta gde se zlatara nalazi. Na primer: cena jednog grama u ekskluzivnim zlatarama je često mnogo skuplja, pa i više puta nego u radnjama koje se nalaze na perifernim lokacijama jer su i troškovi zakupa, reklame, opremanja radnje, mnogo veći. To ne znači da se kvalitet nakita razlikuje jer njegov kvalitet označava sadržaj čistog zlata u nakitu koji je određen žigom npr: 333, 585, 750.

Cena srebra ?

Cena srebrnog nakita se takođe određuje prema berzi i troškovima proizvodnje i distribucije. Tako da kod direktnog proizvođača srebra možete dobiti najpovoljniju cenu dok kod preprodavaca je ta cena uvećana za njihovu maržu.

Cena lomljenog srebra ?

Ova cena se takođe formira po trenutnoj ceni srebra na berzi, s tim što je ona umanjena za troškove rafinacije, odnosno vraćanja istog u elementarno stanje različitim elektrohemijskim postupcima.

U čemu je razlika između belog i žutog zlata ?

Pored izrade i dragog kamenja koje je ugrađeno u nakit, cenu određuje i finoća zlata od kojeg je nakit napravljen. Tako da ukoliko na Vašem nakitu postoji na primer, oznaka 585, manje je bitno da li je ono belo, žuto, crveno a u zadnje vreme ljubičasto zlato. Samo oznaka određuje sadržaj čistog zlata u nakitu a boju mu daje proizvođač različitim tehnikama legiranja u zavisnosti od toga koja je boja poželjnija. Zbog troškova proizvodnje i težine obrade često je belo zlato skuplje od tradicionalnog žutog, ali ta razlika ne bi trebalo da bude drastična, jer je u principu zlato jedan jedini hemijski element i ne postoje različite vrste zlata. Samim tim i cena elementarnog zlata od koga se prave različite boje je ista.

Sta je karat ?

U upotrebi postoje dva termina karat. Mi ih isto izgovaramo ali mi ih pišemo drugačije. Carat i Karat. Karat sa “K” odnosno kt, je stara oznaka za finoću zlata i korstila se dok nije ustanovljen međunarodni sistem mera i jedinica. 24 karata označava da je neki metal prvenstveno zlato, potpuno čist, odnosno da se od 24 dela nekog komada, sva 24 dela sastoje od čistog u ovom slučaju, zlata. 18 karata znači da se od 24 dela nekog predmeta 18 delova sastoji od čistog zlata a ostalih 6 od nekog drugog metala. 14 karata znači, petpostavićete 14 delova čistog zlata I 10 delova ostalih elemenata. Kasnije je međunarodnim dogovorom ustanovljeno da se ta 24 dela zamene sa ekvivalentnom od 1000 jedinica, tako da je nekadašnja oznaka 14 kt, koja označava da se predmet sastoji od 14 delova čistog zlata i 10 delova nekih drugih metala, sada označava oznakom 585 , odnosno da se predmet sastoji iz 585 delova čistog zlata i 415 delova nekih drugih metala, odnosno Karat kt je oznaka za sadržaj čistog zlata u nekom predmetu. Carat ili ct, je mera za težinu i ona iznosi 0,2 grama i sa njom se meri drago kamenje tako da je dijamant od 1 karata (kt) težak 0,2 gr. Reč “carat” potiče od biljke koja se zvala “carat” koja je rasla na području Bliskog Istoka, njene semenke su korišćene kao mali tegovi u merenju dragog kamenja i iznosile su otprilike 0,2 grama.

Šta je carat - ct ?

Carat je oznaka za težinu i iznosi 0,2 grama. Što je dijamant teži, trebalo bi da bude i skuplji, ukoliko su ostala tri parametra visoko ocenjena. Ali često se dešava da je kamen veće karataže (težine ) jeftiniji, od onog koji je lakši. Uzrok tome je neki od sledećih parametara koji ga određuju: - Clariti (prozirnost), pošto je kamen prirodnog porekla i nastao je u jako specifičnim uslovima, pretvaranjem ugljenika pod visokim pritiscima i temperaturama u utrobi zemlje, u dijamant, naučnici ga definišu kao alotropsku modifikaciju ugljenika, kao što je ozon, alotropska modifikacija kiseonika koji mi udišemo. Prilikom formiranja dijamanta dolazi do sitnih nepravilnosti, koje se nalaze u njemu. Što je više tih nepravilnosti, pukotina, naprslina, mehurića…..kamen ima nižu vrednost i obrnuto.Ove nepravilnosti mu daju lični pečat i s vremena na vreme se desi da je nepravilnost formirana u nekom neobičnom obliku kao što je srce ili neka zivotinjica pa umesto da mu umanje vrednost, veštom obradom juvelira se ta nepravilnost naglasi i da mu poseban šarm pa je taj kamen dosta skuplji, čak i od savršeno prozirnog kamena. Color (boja) dijamanta – što je dijamant neutralnije boje to je njegova vrednost veća ali prilikom njegovog formiranja u prisustvu drugih elemenata dolazi do njegovog bojenja. Tako da je najčešća boja kamena žućkasta.Što je ta boja primetnija kamen ima nižu vrednost. U zadnje vreme se ceni ujednačena obojenost kamena, sa nijansama plavog ili ljubičastog, pa se takav kamen često u različitim kombinacijama u nakitu posebno ističe i može da bude vredniji od neobejenog kamena. Cut (sečenje) brušenje dijamanta je jedini način na koji čovek može da utiče na njegovu cenu. Postoji idealan način brušenja kamena koji pod idealnim uslovima formira sve površine (fasete), jednu na drugu da bi se svetlost što lepše prelamala u kamenu, odnosno, da bi dijamant imao veći sjaj. Takav kamen nazivamo brilijant. Desava se da prilikom brušenja kamena majstor čiji je zadatak da iz prirodno iskopanog kamena izvuče što lepši brilijant odnosno da odstrani što više nepravilnosti a da pri tom što manje izgubi na težini samog dijamanta, prekrši neka pravila uslovljen nepravilnosti u samom dijamantu pa taj dijamant ne bude izbrušen pod idealnim uglovima, nego se na račun težine odstupi od zadatih dimenzija i odnosa između površina. Tako izbrušen dijamant će imati veću težinu ali neće imati zadovoljavajući cut, odnosno svetlost u njemu će ili da prolazi kroz dijamant ili da se odbije pre nego što uđe odnosno imaće manju vatru i smanjiće mu se vrednost.

18 kt (750) zlato ?

Zlato od 18 karata odnosno finoće 750, označava da je sadržaj čistog zlata 75% u nakitu. Ovaj nakit se odlikuje intenzivno žutom bojom i mekši je od nakita koji je kod nas uobičajen (585). Najčešće se koristi u Italiji, Švajcarskoj, Francuskoj, Belgiji, Australiji. Takođe, se koristi i na našim prostorima jer je uobičajeno da se dijamanti i drugo drago kamenje ugrađuju u zlato ove finoće, bilo da je belo ili žuto.

Finoća srebra ?

Kod nas je najzastupljenije srebro finoće 925, ili steriling silver, kao pojam koji često čujemo. Takođe, postoje i finoće 850, 800, 750, čak i niže.Ova oznaka označava koliko se procenata čistog srebra nalazi u nakitu. Na primer, 925 znači da je sadržaj čistog srebra 92,5%, 800 znači da je 80,0% itd… Nakit se uglavnom proizvodi u finoćama 925, 850 I 800. Finoća 800 je specifična i po tome što se od nje pravi i srebrno posuđe i ta oznaka se pored oznake proizvođača ili državnog organa koji je izvršio proveru, može naći na različitim komadima posuđa ili ukrasnim figurama. Niže finoće od ovoga kao što su 750, 640, 500, se ne obeležavaju žigovima jer su se prvenstveno koristile za proizvodnju novca koji je bio u opticaju. Na primer: naš novčić Kralja Aleksandra iz 1931. godine od 20,00 dinara, napravljen je u finoći 750. Do sredine 20 veka, je ovaj način proizvodnje novca napušten jer se zbog različitih ekonomskih razloga nije moglo manipulisati vrednošću samog novca, jer je njegovu vrednost sadržavao sam novčić a ne odluka Centralne kovnice ili nekog državnog organa koliku će količinu novca da pusti ili povuče sa tržišta i samim tim da kontroliše inflatornu politiku jedne zemlje.

Koliko vredi dijamant ?

Cenu dijamanta određuju četiri karaktera odnosno 4C.Carat (težina) Clariti (prozirnost) Color (boja) i Cut (sečenje). Svaka od ovih osobina mu određuje vrednost i kombinacijom najboljih osobina se dobija najveća vrednost dijamanta.

U čemu je razlika između dijamanta i brilijanta?

Ono što zbunjuje ljude je u čemu je razlika između dijamanta i brilijanta! Brilijant je dijamant koji je okruglog oblika, i izbrušen tako da ima 57 površina, (faseta) koje su pod tačno definisanim uglovima formirane jedna ka drugoj.Dijamant je ugljenik čija je rešetka obrazovana u kristalu odnosno alotropska modifikacija ugljenika i najtvrđa stvar u prirodi. Dijamant može biti brušen i u druge oblike kao što je srce, odnosno herc, kobošon, ili različite oblike ali je brilijant najpopularniji i najviše se za njega zna.

Koliko vredi cirkon?

Pojam “cirkon” o kome pričamo je sintetički proizveden kamen, koji je obradjen da liči na brilijant, ili neki drugi oblik i koji se često ugradjuje u nakit kako od srebra tako i od zlata. Prilikom kupovine nakita kupci su primetili da njegovo prisustvo u nakitu često povećava cenu proizvoda ali kada se taj isti nakit prodaje, kamen se vadi ili uništava i nema nikakvu vrednost prilikom prodaje. Razlog za to je da se polovan cirkon ne može iskoristiti zbog toga što se prilikom nošenja ošteti na mikroskopskom nivou i kao takav nije pogodan za dalju upotrebu za razliku od dijamanata koji se ne mogu tako lako oštetiti zbog samih svojih fizičkih osobina.

Šta je platina ?

Platina je hemijski element zagasito bele boje, (pepeljaste), veoma visoke tačke topljenja, velike tvrdoće i velike otpornosti na kiseline i različite hemijske agense. Koristi se u industriji nakita prvenstveno kod onog nakita gde se ugrađuju dijamanti. Njegova cena se takođe određuje na svetskoj berzi I nekada je bilo dosta skuplje od zlata ali u zadnje vreme se ta cena smanjila. Takođe koristi se u elektronskoj i autoindustriji kao katalizator odnosno kao pokretač različitih hemijskih procesa a da pri njima sama ne učestvuje. Najčešće ga znamo po katalizatorima koji se nalaze u auspusima modernih automobila.

Još iz vremena bivše SFRJ, se ovaj termin zadržao kod nas. On se odnosi na zlatni nakit koji je raznim švercerskim kanalima stizao na naše tržište. Ovde se misli na sumnjiv kvalitet tog nakita koji se često prepoznaje u nestabilnosti boje, njegovoj crvenkastoj nijansi, lošoj završnoj izradi. To ne mora da znači da je to zlato lošijeg kvaliteta jer Turci kao veliki proizvodjači se prilagodjavaju stranim tržištima gde je na primer crvenkasta boja poželjnija kao npr:Rusko tržište, ili lošijom obradom nakita ali većom težinom, gde se nakit prodaje na gram. U svakom slučaju treba izbegavati kupovinu zlata van zlatarskih radnji jer se mnogi prevaranti služe ljudskom pohlepom, naivnošću i neznanjem i veoma često prodaju imitaciju zlatnog nakita sa falsifikovanim žigovima finoće.

Zbog velikog broja naših gastarbajetra u Nemačkoj ovo zlato je često u našoj zemlji. Specifično je po tome što nosi oznaku 333, I 8KT. Ova oznaka znači da se u tom nakitu nalazi samo 33,3 % čistog zlata, a ostalo su predlegure. Posledica ovoga je da je nakit od 8 KT, podložniji uticaju kiselina i raznih hemijskih agenasa kojima smo mi okruženi i da posle kraćeg vremena gubi originalan sjaj i dobija izgled jeftine bižuterije. To nikako ne znači da je taj zlatni nakit bezvredan, samo je u odnosu na zlatni nakit koji je kod nas uobičajen (585) ima skoro duplo manju vrednost.

Oznaka 375 ili 9kt, je indikator da je ovaj komad nakita proizveden u Velikoj Britaniji, Australiji ili nekoj bivšoj Engleskoj koloniji. Oznaka 375 znači da se u nakitu nalazi samo 37,5% čistog zlata i ovaj nakit je po karakteristikama sličan nemačkom.

Za vreme bivše SFRJ, mnogi naši radnici su bili na privremenom radu u arapskim zemljama Jordan, Sirija, Irak, itd… I odatle su donosili nakit finoće 22 kt. To je finoća 916 i označava da je nakit napravljen sa 91,6% čistog zlata. Ovaj nakit je nepraktičan za korišćenje zato što je veoma mekan i u Arapskim zemljama (muslimanskim) kao i na teritoriji Indije koristi se kao način štednje i najčešće prilikom sklapanja brakova daje se kao miraz mladi koja ga prikazuje prijateljima na svadbi i time porodica sebi diže status prikazivanjem svog imetka.